Ukoliko smatrate da ste diskriminirani temeljem svoje spolne pripadnosti na raspolaganju Vam je nekoliko načina zaštite i nekoliko nadležnih institucija kojima se možete obratiti radi pravnog savjeta ili zaštite povrijeđenih prava.
Povjerenik/ca za zaštitu dostojanstva
Zakon o radu (čl.134.) obvezuje poslodavce da imenuju osobu koja će biti zadužena za ispitivanje i rješavanje pritužbi zaposlenika/ica koji/je smatraju da im je nekim postupanjem tijekom radnog odnosa povrijeđeno njihovo dostojanstvo. Zakon o radu daje posebnu pozornost spolnom uznemiravanju te ga izričito navodi kao oblik povrede dostojanstva. To nikako ne znači kako žrtvama ostalih oblika spolne diskriminacije nije omogućen pristup ovom postupku. Bilo koji oblik spolne diskriminacije ujedno predstavlja i povredu dostojanstva radnika/ce. Poslodavci/ke koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su donijeti odgovarajuće pravilnike kojima uređuju postupak povodom pritužbe radi povrede dostojanstva.
Svrha postupka je osigurati da se na profesionalan i objektivan način ispita pritužba te poduzmu sve odgovarajuće mjere kako bi se spriječila daljnja povreda dostojanstva odnosno spolno uznemiravanje pritužitelja/ice. Poslodavci/ke koji zapošljavaju najmanje 20 radnika/ca dužni su imenovati osobu koja je uz njih ovlaštena zaprimati pritužbe o povredi dostojanstva i provoditi postupak koji je poslodavac/ka propisao povodom tih pritužbi. U poduzećima odnosno institucijama koje zapošljavaju manje od 20 radnika/ca poslodavac/ka može, ali ne mora imenovati posebnog povjerenika/cu za zaštitu dostojanstva. No, kod takvih poslodavaca/ki pritužbe povodom povrede dostojanstva mora zaprimati i rješavati čelna osoba poduzeća odnosno odgovarajuća rukovodeća osoba.
Za poslodavca/ku je ključno da u roku od osam dana od zaprimljene pritužbe provede postupak u kojem će objektivno, nepristrano i potpuno utvrditi sve relevantne činjenice. To znači da je poslodavac/ka obvezan:
- Saslušati pritužitelja/icu,
- Zatražiti odgovor navodnog počinitelja/ice,
- Pružiti priliku pritužitelju/ici da se izjasni o navodima navodnog počinitelja/ice,
- Prikupiti izjave svih relevantnih svjedoka/inja,
- Prikupiti i pregledati relevantnu dokumentaciju vezanu uz navodno nepovoljno postupanje,
- Ocijeniti opravdanost i stručnost postupaka navodnog počinitelja/ice koji su relevantni za konkretnu pritužbu,
- O svemu sastaviti zapisnik/službene zabilješke,
- Na temelju tako utvrđenog stanja poslodavac/ka je, ako je utvrdio/ la da je došlo do određenog oblika spolne diskriminacije, dužan/na donijeti odgovor povodom pritužbe,
- Taj odgovor prvenstveno treba sadržavati odluku o postojanju diskriminacije te odluku o odgovarajućim mjerama radi sprječavanja daljnje diskriminacije,
- Svaka odluka poslodavca povodom pritužbe, a posebno one kojom je negativno riješeno o pritužbi povodom diskriminacije, mora biti obrazložena s opisom činjenica koje ukazuju da do diskriminacije nije došlo.
Inspekcijski nadzor
Drugi oblik zaštite dostupan osobama koje se na radnom mjestu smatraju diskriminiranima temeljem spola je inspekcijski nadzor. Inspektorat rada obavlja inspekcijske i druge stručne poslove u području rada i zaštite na radu, obavljajući inspekcijske nadzore provedbe Zakona o radu i drugih propisa kojima se uređuju radni odnosi. Obveza provođenja inspekcijskog nadzora uključuje i nadzor povodom pritužbi o diskriminaciji temeljem spola pri zapošljavanju odnosno pri ostvarivanju prava i interesa vezanih uz radni odnos.
Inspektorat pokreće nadzor na području rada po službenoj dužnosti i, iznimno, na zahtjev stranke kada je to određeno posebnim zakonom. Člankom 223. Zakona o radu je određeno da zahtijevati inspekcijski nadzor može radnik/ca, radničko vijeće, sindikat te poslodavac, što znači da u slučaju povrede prava iz radnih odnosa inspektori rada su u obvezi obaviti inspekcijski nadzor temeljem prijave radnika/ce. No, ako inspektorat ima dovoljno saznanja o kršenju radnih prava, ima obvezu pokrenuti nadzor po službenoj dužnosti kada se radi o povredi onih prava iz radnog odnosa koje predstavljaju prekršajno djelo. Što se tiče anti-diskriminacijske zaštite, to konkretno znači da Inspektorat rada ima obvezu provesti nadzor nad poslodavcem/kom kada ima saznanja o:
- bilo kojem obliku spolnog uznemiravanja na radnom mjestu,
- viktimizaciji osoba koje su u dobroj namjeri prijavile diskriminaciju ili su poduzele pravne korake kako bi se pokušale zaštiti od takvog postupanja,
- diskriminaciji trudnica odnosno majki koje su nedavno rodile.
Osoba koja se smatra diskriminiranom prije nego se pritužbom obrati Inspektoratu rada, može se savjetovati s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova. Pravobraniteljica ima ovlast takvim osobama pomoći pravnim savjetom, ali i u njihovo ime izravno kontaktirati Inspektorat rada.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je središnje nacionalno tijelo zaduženo za kontrolu i promicanje učinkovite anti-diskriminacijske zaštite u području jednakosti žena i muškaraca. Svaka osoba koja smatra da je pretrpjela bilo koji oblik spolne diskriminacije na radu, u svakom trenu se može obratiti Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova kako bi dobila odgovarajuću zaštitu. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ima ovlast postupati na nekoliko načina kako bi spriječila spolnu diskriminaciju:
- pružiti mogućnost konzultacija,
- osigurati pravni savjet, naročito pri pokretanju sudskog spora,
- po pritužbama građana/ki državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne samouprave, drugim tijelima s javnim ovlastima, drugim pravnim osobama i medijima uputiti preporuke, upozorenja, prijedloge,
- inicirati pokretanje prekršajnih I kaznenih prijava,
- umiješati se u anti-diskriminacijski postupak na strani diskriminirane osobe,
- pokrenuti anti-diskriminacijski postupak u ime diskriminirane osobe
Navedene ovlasti daju instituciji Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova korisne mehanizme zaštite za sve osobe koje smatraju da su bile ili jesu žrtve diskriminacije na području radnih odnosa.
Kao što je navedeno, osobe koje se smatraju diskriminiranima mogu se obratiti Pravobraniteljici radi konzultacija ili pravnog savjeta prije nego što poslodavcu ulože pritužbu radi povrede dostojanstva, odnosno prije nego što se obrate Inspektoratu rada ili prije nego što odluče zaštititi svoja prava pred sudom u anti-diskriminacijskom postupku. Pravobraniteljica takvim osobama može pomoći prepoznati točan oblik diskriminacije, upoznati ih sa svim dostupnim oblicima pravne pomoći te im pomoći pri izradi pritužbe ili tužbe.
Nevladine organizacije su organizacije civilnog društva čija je svrha promicanje visokih standarda zaštite ljudskih prava, vladavine prava i demokratskih vrijednosti u društvu. Takve udruge, a osobito one koje se bave ženskim pravima, također igraju važnu ulogu u suzbijanju diskriminacije i zaštite prava žena na tržištu, te im se možete obratiti u potrazi za savjetom ako ste žrtva spolne diskriminacije.
Sindikati također imaju važnu ulogu u edukaciji zaposlenih i uvođenju antidiskriminacijskih pravila u kolektivne ugovore.
Antidiskriminacijski postupak
Sudska tužba je krajnji i najvažniji oblik zaštite od diskriminacije s obzirom da se pravomoćna sudska odluka može i prisilno izvršiti.
Osoba koja se smatra diskriminiranom sudsku zaštitu može zatražiti putem:
- redovne građanske parnice pred nadležnim sudom,
- posebnog anti-diskriminacijskog postupka uvedenog Zakonom o suzbijanju diskriminacije te Zakonom o ravnopravnosti spolova, također pred nadležnim sudom.
Posebni antidiskriminacijski postupak tužitelju/ici omogućava da u tužbenom zahtjevu od suda zatraži:
- da utvrdi da je tuženik/ca povrijedio tužiteljevo/ičino pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo/la ili propustio/la može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje,
- da zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo/ ičino pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice,
- da naredi naknadu imovinske i neimovinske štete uzrokovana povredom prava na postupanje bez diskriminacije,
- da naredi objavu presude kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje u medijima na trošak tuženika/ice.
Postupak može pokrenuti i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, ili se može u njega naknadno umiješati
O tužbenim zahtjevima odlučuje se u građanskoj parnici, pred nadležnim sudom (u pravilu, radi se o općinskom sudu). To znači da bi parnica u načelu trebala biti okončana u razdoblju od 6 mjeseci do godinu dana. Ako se tužbeni zahtjev odnosi na nepovoljno postupanje do kojeg je došlo u području zapošljavanja i radih odnosa, anti-diskriminacijski postupak smatrat će se radnim sporom i na njega će se također primjenjivati sva procesna pravila koja se primjenjuju na radne sporove.
Kazneni postupak
Protiv osumnjičene osobe optužnim prijedlogom pokrenuti kazneni postupak radi kaznenog djela spolnog uznemiravanja.
