U sklopu projekta Radnoteža izradile smo analizu pod nazivom Fleksibilni radni aranžmani i rodna ravnopravnost. Analiza se bavi fleksibilnim radnim aranžmanima, prvenstveno rodnim aspektima njihova djelovanja te njihovom važnošću gledano iz perspektive usklađivanja privatnog i poslovnog života.
94,4 % žena smatra da je tema mensturacije i menopauze tabu!
Koliko su hrvatski zaposlenici doista pod stresom i koji su glavni izvori tog pritiska? Gotovo da nema osobe koja se nije susrela s posljedicama stresa, bilo da se radi o napetosti, iscrpljenosti ili gubitku motivacije na poslu.
Kada je riječ o učestalosti rada na daljinu, većina zaposlenih, bez obzira na spol, odrađuje do 5 dana mjesečno izvan ureda, pokazuje istraživanje koje su proveli Alma Career Croatia i udruga CESI. Rad na daljinu, ili 'od kuće', već je neko vrijeme sastavni dio naše svakodnevice. Čak štoviše, zaposlenici danas gotovo pa računaju na to da će im poslodavci omogućiti barem neki oblik fleksibilnog rada. No, koliko ljudi u Hrvatskoj doista radi na daljinu i postoje li razlike između muškaraca i žena u korištenju takvih aranžmana?
Globalni trendovi fleksibilnog rada mijenjaju način na koji živimo i radimo, ali koliko je ta promjena doista zaživjela u Hrvatskoj? Odgovore je ponudilo istraživanje koje su proveli Alma Career Croatia i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
Proveden online upitnik o usklađivanju privatnih i poslovnih obaveza i radu od kuće u Gradu Zagrebu
Priručnik za trudnice i roditelje o roditeljskim pravima i radničkim pravima
Izmjene Zakona o radu koje se tiču rada od kuće i rada na daljinu
Izmjenama Zakona o radu omogućuje se prilagodba radnog vremena i rad u nepunom radnom vremenu određenim kategorijama radnica_ka
Prava koja imaju majke i roditelji iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama propisuje pravo na roditeljski dopust.
Prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje imaju majka i otac povodom rođenja djeteta
Prava na neplaćeni dopust i na odsutnost s posla u Zakonu o radu.
Kako Zakon o radu uređuje pravo na plaćeni dopust?
Posebno poglavlje Zakona o radu štiti navedene kategorije osoba zbog njihovog specifičnog položaja i diskriminatornih praksi kojima im se krše prava.
Provodimo anoniman i kratak upitnik o stavovima žena o radu od kuće i usklađivanju privatnih i radnih obaveza.
Zakonom o radu propisana su temeljna prava i obaveze radnica_ka i poslodavki_ca u radnim odnosima.
Žene se diskriminira prilikom zapošljavanja, a zakonske odredbe nisu dovoljno dobro razrađene kako bi se osigurala adekvatna zaštita.
Vlada je ponovo napravila minimalne izmjene Zakona, dok većina problema nije izravno adresirana ni ovim izmjenama.
The Report lists the concerns of the IHECR and the IWRA with the Icelandic government’s gender equality legislation, policy and funding, as well as their recommendations.
Researchers and representatives from the feminist movement of Denmark, Finland and Iceland discuss the current challenges and recent successes of the work for gender equality.
O alatu koji je na Islandu razvijen u svrhu ostvarenja načela jednakosti plaća
Rodni jaz u plaćama i ženski štrajk na Islanu
Women in Iceland have gone on a strike six times to protest gender inequality and the gender pay gap.
15. studenog Europska unija obilježava dan jednakih plaća žena i muškaraca
Inicijativa Radnica uputila je Vladi zahtjev za rodno osviješten Zakon o radu i naše prijedloge izmjena i dopuna
Vladin prijedlog izmjena Zakona o radu i njegov učinak na ravnopravnost spolova
Zakon o jednakosti plaća na Islandu
Što je rad od kuće i kako se odražava na rodnu ravnopravnost u svijetu rada?
Stupile su na snagu izmjene Zakona kojim se povećavaju naknade za roditeljski dopust i uvodi očinski dopust.
Što je i koliko iznosi rodni jaz u plaćama?
Donošenje, izmjene i ukidanje mjere roditelj odgojitelj u Gradu Zagrebu.
U pripremi je nova Direktiva EU o transparentnosti plaća koja će se baviti i problemom rodnog jaza u plaćama.
Što se sve uređuje pravilnicima o radu i kako poboljšati odredbe koje propisuju obvezu i postupak donošenja
Rodna analiza odredbi i praksi u primjeni Zakona o radu.
Pozivamo Vladu da hitno ratificira Konvenciju br. 190 o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada!
Izradile smo analizu Zakona uz konkretne prijedloge i preporuke za njegovu izmjenu i poboljšanje.
Naša kampanja Nije u redu u uredu osvojila je nekoliko nagrada
Primjer zaštite studentica od seksualnog uznemiravanja i diskriminacije na fakultetima
Žene su u svijetu rada sustavno diskriminirane i neravnopravne
Koje vrste otkaza postoje i tko ima pravo na otpremninu?
Kada se određuje otkazni rok i koliko traje?
Posebna zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja
Kako je uređena zaštita trudnica i roditelja od otkaza?
Iskustva diskriminacije žena
Nije uredu u uredu!
Najavljene izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
Snimka online izlaganja o stavovima o pobačaju u Hrvatskoj koje su održale dr. sc. Branka Galić i dr. sc. Ksenija Klasnić
Koje su najčešće osnove diskriminacije na osnovi roditeljstva i kako diskriminacija izgleda u praksi?
Temeljni propis kojim se uređuje zaštita trudnica i roditelja od diskriminacije na području zapošljavanja i rada je Zakon o ravnopravnosti.
U okviru projekta Radnica – Rodna jednakost u svijetu rada CESI u partnerstvu sa feminističkom organizacijom IWRA organizira online radionice.
Osim odredaba Zakona o ravnopravnosti spolova, roditelje od diskriminacije štite i odredbe Zakona o radu i Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Snimke održanih online edukacija o iskustvima i radu islandskog feminističkog pokreta, kao i problemima s kojima se susreću žene i ženske organizacije na Islandu.
Pozivamo vas na online izlaganje koje organizira inicijativa Radnica 29.06. od 11’00 do 12’00 sati koje će održati dr.sc. Branka Galić i dr.sc. Ksenija Klasnić.
Dunja Bonacci Skenderović, stručnjakinja za suzbijanje nasilja nad ženama i članica neformalne inicijative Radnica, predstavila je rezultate istraživanja koje je provela.
Predstavljanje rezultata istraživanja o spolnom uznemiravanju na radnom mjestu u Hrvatskoj. Čak 71% ispitanica_ka doživjelo je seksualno uznemiravanje na radnom mjestu.
Pravobraniteljica djeluje neovisno i samostalno, prati provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova.
Žene su u Hrvatskoj kontinuirano diskriminirane na tržištu rada, i to najviše na osnovi trudnoće i majčinstva te dobi.