Oblici diskriminacije na temelju spola

Izravna diskriminacija

Izravna diskriminacija događa se kada se po nekoj od zabranjenih osnova diskriminacije nekoga bez pravno opravdanog razloga stavlja u nepovoljniji položaj od drugih osoba u usporedivoj situaciji. Kriterij nejednakog postupanja je neka od zabranjenih osnova diskriminacije. Zabranjene osnove diskriminacije su: rasa, etnička pripadnost, boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko nasljeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolna orijentacija. U slučajevima izravne diskriminacije namjera i motiv stavljanja u nepovoljniji položaj nisu od presudnog značaja već se odgovara za ishod takvog nepovoljnog postupanja. Izravna diskriminacija se najčešće temelji na stereotipima i predrasudama o određenom/oj pojedincu/ki ili društvenoj skupini.

Kako prepoznati izravnu diskriminaciju?

Danas su rijetke situacije u kojima će poslodavac izričito priznati da je prema osobi postupio nepovoljnije zato jer je žena/muškarac. Poslodavac će u pravilu  svoje kriterije zapošljavanja i/ili napredovanja izraziti neutralno (traži se osoba za radno mjesto kuhara/ice) ili će svoju odluku, odnosno praksu kojom ograničava nečiji interes, opravdati nekim spolno neutralnim razlogom. Uvjetovanost njegove odluke ili prakse pripadnošću neke osobe određenom spolu uglavnom će tako ostati skrivena.

Primjeri prepoznavanja izravne diskriminacije:

• Odluka poslodavca da usprkos činjenici što se na natječaj za rukovodeće mjesto prijavila kvalificirana žena ponovi natječaj zbog navodno nedovoljne konkurencije zato jer u biti smatra kako bi na takvim  mjestima prednost trebalo davati muškarcima jer su „odlučniji“, „oštriji“, „bolji vođe“ itd.
• Odluka poslodavca da pri raspoređivanju zaposlenika i zaposlenica rasporedi žene na blagajne jer na tom radnom mjestu mušterije preferiraju žene zbog njihovog uslužnog karaktera.
• Onemogućavanje ženama da rade bolje plaćenu noćnu smjenu jer takvo što nije prikladno njihovoj majčinskoj ulozi ili jer je rad noću opasniji za žene nego muškarce koji su fizički jači.
• Praksa poslodavca da ne zapošljava žene u dobnoj skupini od 24-32 godine zbog rizika da će zasnovati obitelj ili se ženama ne produljuje ugovor o radu na određeno vrijeme ako ostanu trudne ili koriste bolovanja radi njege bolesne djece ili čuvanja trudnoće

Neizravna diskriminacija

Neizravna diskriminacija postoji kada neutralna pravna norma, kriterij ili praksa stavljaju osobe jednog spola u nepovoljniji položaj u odnosu na osobe suprotnog spola. Dok je izravna diskriminacija lako uočljiva i relativno lako otklonjiva, neizravna se diskriminacija teže uočava i sprječava, a često promiče pozornosti sudova. Tako, primjerice, ako među radnicima/cama koji/e rade nepuno radno vrijeme prevladavaju žene, razlikovanje u plaćama utemeljeno na razlikama u radnom vremenu zaista ima učinak različite plaće za žene i muškarce. Obično se takva diskriminacija provodi prema ženama zaposlenima na određeno vrijeme, s kojima poslodavci odbijaju sklopiti nove ugovore o radu u slučaju trudnoće ili porođaja. U tom slučaju, neutralna norma o prestanku radnog odnosa na određeno vrijeme ima učinak zabranjene diskriminacije na temelju spola.

Na postojanje neizravne diskriminacije mogu ukazivati neke prakse poslodavaca prilikom utvrđivanja uvjeta za zapošljavanje i/ili obavljanje poslova određenog radnog mjesta, kao što su uvjeti, primjerice, duljeg i kontinuiranog radnog staža, duljeg i kontinuiranog radnog iskustva na rukovodećim mjestima, fizičke karakteristike kao što su visina, težina, fizička snaga i sl. Takvi kriteriji izbora predstavljat će diskriminaciju temeljem spola bez obzira što se dosljedno primjenjuju na žene i na muškarce, u slučaju da se ustanovi da veći broj žena nego muškaraca zaposlenih kod konkretnog poslodavca nij u mogućnosti zadovoljiti takve uvjete.

Primjeri prepoznavanja neizravne diskriminacije?

• Neproduživanje ugovora na određeno vrijeme za vrijeme trudnoće ili korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta

• Organiziranje tečajeva osposobljavanja izvan radnog vremena (vikendom ili u večernjim   satima) može isključiti one radnike/ce koji/e su zainteresirani/e, ali ih ne mogu pohađati zbog obiteljskih odgovornosti (samohrani roditelji), umanjujući tako svoj izgled u napredovanju.

• Upotreba kriterija dužine radnog iskustva na određenoj vrsti posla je česti primjer neizravne diskriminacije. Poslodavci ga često koriste kao uvjet napredovanja. U nemalom broju slučajeva kriteriji radnog iskustva bit će veća prepreka za žene nego za muškarce jer žene češće izbivaju s tržišta rada zbog nejednake raspodjele obveza vezanih uz brigu za djecu i obitelj žene. Stoga je njihovo radno iskustvo često nešto kraće. U tom smislu, primjena kriterija radnog iskustva kao kriterija za napredovanje pogodovat će većem broju muškaraca nego žena.

Uznemiravanje na temelju spola i spolno uznemiravanje

Uznemiravanje na temelju spola predstavlja svako ponašanje unutar radnog okruženja koje je uvredljivo za osobe kao pripadnike/ce konkretnog spola. Ponašanje koje se izričito ili prikriveno temelji na stajalištu kako je određena osoba manje vrijedna jer pripada određenom spolu.

Primjeri uznemiravanja temeljem spola:

• određivanje nerealnih rokova za izvršenje radnog zadatka,
• učestale (neobrazložene, slabo utemeljene ili nerazmjerne) kritike,
• umanjivanje ili omalovažavanje radnog doprinosa i rezultata,
• primjena „duplih standarda pri ocjenjivanju brzine, količine ili kvalitete rada, odnosno pri raspodjeli raznih koristi ili načinu kolegijalne komunikacije i ophođenja,
• tračanje, spletkarenje, laži kojima se omalovažava konkretna osoba,
• različiti vicevi o ženama (npr. popularni vicevi o plavušama),
• prigovori na račun odijevanja ili ponašanja

Spolno uznemiravanje

Spolno uznemiravanje sastoji se od bilo kakvog ponašanja seksualnog karaktera. Svako ponašanje kojim se žrtvu svodi na objekt seksualne želje ili kojim se naglašava njena seksualnost, te uzrokuje strah, neprijateljsko, uvredljivo ili ponižavajuće okruženje predstavlja ovaj oblik spolnog uznemiravanja.

Primjeri uznemiravanja temeljem spola:

• seksualni komentari ili aluzije
• pretvaranje rasprave o poslu u seksualne teme
• pričanje seksualnih viceva ili priča
• osobna pitanja o društvenom ili spolnom životu
• pričanje laži ili širenje glasina o nečijem osobnom spolnom životu
• zviždanje za nekim, dobacivanje
• nametnuti, neželjeni pozivi na piće, SMS poruke, e-mailovi
• odmjeravanje osobe (od glave do pete)
• seksualne geste
• masiranje vrata ili ramena
• dodirivanje odjeće, kose ili tijela osobe
• zagrljaji, poljupci, tapšanja ili milovanja
• seksualno sugestivni signali
• silovanje ili seksualni napad ili pokušaj silovanja ili seksualnog napada