Zapošljavanje i podaci koji se ne smiju tražiti
Različita istraživanja bavila su se utjecaja roda i roditeljstva na odluke poslodavca o zapošljavanju te su pokazale da su roditelji percipirani kao manje aktivni i manje predani svom poslu od osoba koje nemaju djecu. Prema ovim studijama roditeljski status je bio povezan s rodom pa tako očevi nisu prosuđivani na isti način kao majke. Rezultati pokazuju da unatoč tome što imaju istu formalnu kvalifikaciju, majke se ocjenjuju manje kompetentnima od žena bez djece. Nasuprot tome, očevi se procjenjuju čak kompetentnijim od muškaraca bez djece. Pokazalo se da su trudnice u nepovoljnom položaju u praksi zapošljavanja, jer su ispitani poslodavci, unatoč ocjeni da su kandidatkinje kompetentne, navele da bi radije zaposlile žene koje nisu trudne.
Iz iskustva rada CESI žene se na razgovorima za posao susreću s nezakonitim pitanjima o njihovom bračnom i obiteljskom statusu (npr. Jeste li u braku, imate li djece, planirate li djecu u skoroj budućnosti?). Naime, žene se i dalje percipira kroz stereotipe kao one koje trebaju brinuti o djeci, a raširen je stav da majčinstvo utječe na njihovu učinkovitost u izvršavanju radnih obaveza. Stoga se češće zapošljavaju na određeno vrijeme i nemaju podršku poslodavaca u usklađivanju poslovnog i privatnog života.
§Podaci koji se ne smiju tražiti (čl. 25.)
Zakon o radu u čl. 25. propisuje da prilikom postupka odabira kandidatkinje za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i slično) i sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom trajanja radnog odnosa, poslodavac ne smije tražiti od radnice podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom. Na takva nedopuštena pitanja ne mora se odgovoriti.
Ova odredba Zakona svakako je nužna s obzirom na slučajeve iz prakse i rezultate istraživanja Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Od svih sudionica koje su imale razgovor radi zapošljavanja za vrijeme trudnoće koje je poslodavac bio svjestan, 35% njih je potvrdilo da je doživjelo da ih je poslodavac ispitivao o trudnoći i planovima vezanim za rodiljini dopust. Još ilustrativniji su podaci koji se odnose na ponašanje poslodavaca za vrijeme razgovora sa ženama čije trudnoće nisu bili svjesni u trenutku razgovora. Čak 70% žena koje su doživjele takvu situaciju, odgovorilo je kako su im poslodavci postavljali pitanja vezana uz planove koji se odnose na moguću trudnoću. Od 414 sudionica koje smatraju da su bile žrtve diskriminacije zbog svoje trudnoće ili obveze brige za malu djecu, 51% je navelo kako su im poslodavci tijekom razgovora za posao postavljali pitanja vezana uz njihov bračni status i bračne planove, a 55% je odgovorilo kako ih je poslodavac ispitivao o planovima vezanim uz roditeljstvo.
Međutim, provedba ove zakonske odredbe je upitna s obzirom na to da je kandidatkinji teško dokazati da su joj ovakva nezakonita pitanja postavljena prilikom razgovora za posao. Stoga je upitno i izricanje novčane kazne od strane inspekcije rada s obzirom na to da je kršenje ove odredbe propisano kao teži prekršaj poslodavca. Tom odredbom je propisano da će se novčano kazniti poslodavca koji prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto i sklapanja ugovora o radu postavlja tzv. nedopuštena pitanja, dok dio čl.25. koji se odnosi na postavljanje takvih pitanja tijekom trajanja radnog odnosna nije uvršten u teže prekršaje poslodavaca te posljedično takvo ponašanje ne podliježe novčanim kaznama. Bez obzira radi li se o slučajnom ili namjernom propustu zakonodavca, isti je potrebno ispraviti.
