Stanka za dojenje i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete
Stanka za dojenje
Radnica ili samozaposlena majka koja doji dijete mlađe od godinu dana, tijekom rada u punom radnom vremenu, ima pravo na stanku za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno.
Radnica ili samozaposlena majka koja doji dijete, tijekom rada u punom radnom vremenu, ima pravo na stanku za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno, neovisno o tome koristi li zaposleni ili samozaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava iz ZRRP-a.
Pravo se može koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku dana u trajanju od po sat vremena, a Zakon propisuje da se ovo pravo može koristiti do navršene 1. godine života djeteta.
Vrijeme korištenja stanke za dojenje ubraja se u radno vrijeme. No, naknada za te sate neće biti plaćena jednako kao ostali sati njenog rada, već žena ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 100% proračunske osnovice (koja, podsjetimo, iznosi 441,44 EUR), preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava osnovna naknada. Drugim riječima, to znači da će, pojednostavljeno rečeno, sati stanke za dojenje biti plaćeni kao da joj je mjesečna plaća 441,44 EUR – što će za majke koje imaju veću plaću od navedenog iznosa značiti određeni financijski gubitak u odnosu na redovnu plaću. Naknada se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a.
ZRRP ovo pravo, nažalost, veže za rad u punom radnom vremenu. To znači da ovo pravo prema trenutnom zakonskom uređenju ne mogu koristiti majke koje rade u nepunom radnom vremenu.
Radnica ili samozaposlena majka koja namjerava koristiti ovo pravo obvezna je o svojoj namjeri obavijestiti poslodavca i podnijeti zahtjev nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda najmanje 15 dana prije dana početka korištenja toga prava. Rješenje o pravu na stanku i prestanku prava na stanku prije isteka razdoblja utvrđenog za korištenje tog prava Zavod donosi u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva odnosno prijave o promjeni i dostavlja ga radnici koja doji dijete i njezinu poslodavcu.
Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete
Ovo pravo u pravilu mogu ostvariti svi roditelji koji su primatelji rodiljnih ili roditeljskih potpora, neovisno o svom radnopravnom statusu.
Ovo pravo u pravilu mogu ostvariti svi roditelji (može ostvariti i za posvojeno dijete, osim ako novčana potpora za to dijete nije prije isplaćena drugom korisniku_ci) koji su primatelji rodiljnih ili roditeljskih potpora, neovisno o svom radnopravnom statusu. No, iako pravo ne ovisi o radnopravnom statusu, neki drugi uvjeti moraju biti ispunjeni.
Zaposleni i samozaposleni roditelj može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu potporu pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:
- da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom odnosno dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mjeseci
- da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Zahtjev je moguće podnijeti i pravo je moguće ostvariti pod uvjetom da je dijete na dan podnošenja zahtjeva:
- upisano u maticu rođenih
- prijavljeno kao član njihova kućanstva
- zdravstveno osigurano prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Jednokratna novčana potpora iznosi 70 % proračunske osnovice 70% proračunske osnovice mjesečno (309,01 EUR/2.328,20 kuna).
Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete može se ostvariti pod uvjetom da je pisani zahtjev za priznavanje prava podnio nadležnoj ustrojstvenoj jedinici HZZO-a u roku od šest mjeseci od dana rođenja djeteta (odnosno u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o posvojenju djeteta).
Osim ove pomoći na državnoj razini, pojedini gradovi i općine isplaćuju naknadu za opremanje novorođenog djeteta i iz regionalnog ili lokalnog proračuna. Takva naknada može biti propisana i Pravilnikom ili ugovorom o radu na temelju općeg akta poslodavca.
