Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Tko je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova?

Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova neovisno je tijelo za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova (prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, NN82/08, 69/17).

Na čelu tijela nalaze se:

- pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, dipl.iur.

- zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Kristijan Kevešević, dipl.iur.

Kakvu nadležnost i ovlasti ima Pravobraniteljica?

Temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica djeluje neovisno i samostalno, prati provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Najmanje jednom godišnje o svom radu izvješćuje Hrvatski sabor.

Pravobraniteljica postupa po pritužbama građana i građanki na diskriminaciju temeljem spola, bračnog ili obiteljskog statusa i spolne orijentacije. Isto tako, razmatra slučajeve kršenja načela ravnopravnosti spolova, slučajeve diskriminacije prema pojedincima/kama ili grupama pojedinaca/ki koju su počinila tijela državne uprave, jedinica tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga tijela s javnim ovlastima, zaposleni u tim tijelima i druge pravne i fizičke osobe.

U obavljanju poslova iz svoga djelokruga Pravobraniteljica je ovlašten/a upozoravati, predlagati i davati preporuke. Gore navedena tijela dužna su pisanim putem obavijestiti Pravobraniteljicu o mjerama i radnjama poduzetim u skladu s upozorenjima, prijedlozima i preporukama najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka istih. U slučaju neudovoljavanja zahtjeva ili u slučaju nedostavljanja traženih obavijesti u propisanom roku, Pravobraniteljica može tražiti provođenje nadzora od tijela koje obavlja nadzor nad njihovim radom.

Ako u obavljanju poslova Pravobraniteljica sazna za povredu odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova s obilježjima kaznenog djela podnijet će prijavu nadležnom državnom odvjetništvu. Ako ocijeni da je povrijeđeno načelo ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica ima pravo podnijeti prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti zakona, odnosno ustavnosti i zakonitosti drugih propisa. 

Podnošenje pritužbi

Pravobraniteljici se može obratiti svaki građanin i građanka koji smatra da je diskriminiran_a temeljem spola, bračnog i obiteljskog statusa ili spolne orijentacije u bilo kojem području života i rada putem elektroničke pošte (ravnopravnost@prs.hr), putem obrascaza prijavu diskriminacije, telefonskim putem (01 4848 100) ili putem pošte (Preobaženska 4/I, 10000 Zagreb). 

Temeljni pravni akti

Ustav RH u čl. 3. propisuje da je ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Zakonom o ravnopravnosti spolova utvrđuju se opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, te definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola, bračnog i obiteljskog statusa, trudnoće i materinstva te spolne orijentacije. Novi Zakon o ravnopravnosti spolova sadrži i prekršajne odredbe.

Zakon o suzbijanju diskriminacije osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Zaštita od diskriminacije na osnovi spola, bračnog ili obiteljskog statusa i spolne orijentacije ostaje u nadležnosti Pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova.