Pravni okvir zaštite roditelja od diskriminacije - Zakon o ravnopravnosti spolova

Temeljni propis kojim se uređuje zaštita trudnica i roditelja od diskriminacije na području zapošljavanja i rada je Zakon o ravnopravnosti. Zakon sadrži opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova, kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, te definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce.

Diskriminacija na temelju spola označava svaku razliku, isključenje ili ograničenje učinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugrožavanje ili onemogućavanje priznanja, uživanja ili korištenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, gospodarskom, društvenom, obrazovnom, socijalnom, kulturnom, građanskom ili drugom području na osnovi ravnopravnosti muškaraca i žena.

Pored navedenog, Zakon zabranjuje diskriminaciju na temelju bračnog i obiteljskog statusa, a posebno je naglašeno da se nepovoljnije postupanje prema ženama na osnovi trudnoće i materinstva smatra diskriminacijom.

U samoj zakonskoj definiciji diskriminacije na temelju spola naznačena su područja u odnosu na koje se pruža zaštita od diskriminacije, a u posebnom poglavlju Zakona dodatno se razrađuje zaštita od diskriminacije na području zapošljavanja i rada. Zakonom se eksplicitno zabranjuje diskriminacija u privatnom i javnom sektoru, uključujući državna tijela, čime je faktično obuhvaćeno cijelo tržište rada, bez obzira na vrstu djelatnosti.

Zakon je prepoznao povezanost određenih segmenata i procesa u području zapošljavanja i rada s povećanima rizicima te posebno istaknuo zabranu diskriminacije u odnosu na:

1. uvjete za zapošljavanje, samozapošljavanje ili obavljanje zanimanja, uključujući kriterije i uvjete za izbor kandidata/tkinja za radna mjesta, u bilo kojoj grani djelatnosti i na svim razinama profesionalne hijerarhije,

2. napredovanje na poslu,

3. pristup svim vrstama i stupnjevima školovanja, profesionalne orijentacije, stručnog usavršavanja i osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije,

4. uvjete zaposlenja i rada, sva prava iz rada i na temelju rada, uključujući jednakost plaća za jednaki rad i rad jednake vrijednosti,

Osim u odnosu na aspekte vezane uz poslovne procese i uvjete rada, zakonodavac je prepoznao povećane diskriminacijske rizike u odnosu na pojedina svojstva odnosno osobne okolnosti vezane uz radnike/ce, pa je tako zabranio diskriminaciju u odnosu na:

1. članstvo i djelovanje u udrugama radnika ili poslodavaca ili ubilo kojoj drugoj profesionalnoj organizaciji, uključujući povlastice koje proizlaze iz tog članstva,

2. usklađivanje profesionalnog i privatnog života,

3. trudnoću, porod, roditeljstvo i sve oblike skrbništva.

U svrhu osiguranja provedbe navedenih zakonskih odredaba, kao neovisno tijelo za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova, Zakonom je uređena nadležnost i postupanje institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova s ovlašću zaprimanja prijava svih fizičkih i pravnih osoba vezanih uz diskriminaciju u području ravnopravnosti spolova, pružanja pomoći osobama koje su podnijele pritužbu zbog spolne diskriminacije pri pokretanju sudskog postupka, poduzimanja radnji ispitivanja pojedinačnih prijava do pokretanja sudskog spora te provođenja postupka mirenja i sklapanja izvan sudske nagodbe, uz pristanak stranaka. U obavljanju poslova iz svoga djelokruga, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je ovlaštena upozoravati, predlagati i davati preporuke, a subjekti na koje se odnose dužni su pisanim putem obavijestiti Pravobraniteljicu o mjerama i radnjama poduzetim u skladu s dobivenim upozorenjima, prijedlozima i preporukama najkasnije u roku od 30 dana.

Pored zaštite putem postupanja institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, svatko tko smatra da mu je na temelju diskriminacije povrijeđeno neko pravo, može podnijeti tužbu redovnom sudu opće nadležnosti te zahtijevati naknadu štete. Stranka u postupku je dužna iznijeti činjenice koje opravdavaju sumnju da je došlo do diskriminacijskog postupanja, nakon čega teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci. Sudski postupci u slučajevima diskriminacije su žurni, a osim na inicijativu stranke ,postupak se može pokrenuti udružnom tužbom.