Donesen Pravilnik o zaštiti studentica i studenata od seksualnog uznemiravanja i diskriminacije Pravnog fakulteta u Zagrebu

Pravni fakultet u Zagrebu donio je Pravilnik o zaštiti studentica i studenata od seksualnog uznemiravanja i drugih oblika rodne diskriminacije kojim se „uređuje zaštita studentica i studenata od seksualnog uznemiravanja i drugih oblika rodne diskriminacije koje su počinili nastavnici, drugi zaposlenici, suradnici Fakulteta ili studenti Fakulteta“. Cilj Pravilnika je, između ostalog, uspostavljanje mehanizama podrške za sve studentice_e koje smatraju da su bile izložene nekom od oblika ponašanja koji su definirani u Pravilniku te ustanovljenje mehanizama putem kojih se na učinkovit, neovisan, nepristran, objektivan i brz način mogu ispitati sve pritužbe. Sadrži mjere edukacije i informiranja, npr. jednom godišnje organizirat će se edukacije iz prevencije, a svi_e zaposlenici_e i studenti_ce bit će upoznati sa sadržajem Pravilnika čija će se primjena pratiti i odredbe po potrebi mijenjati.

Pravilnik razrađuje i postupak radi zaštite studenta_ice od seksualnog uznemiravanja i drugih oblika rodne diskriminacije. Sam postupak je hitan i provodi se u najkraćem mogućem roku, a prijavitelj­_ica je dužna učiniti vjerojatnim da je došlo do seksualnog uznemiravanja ili drugog oblika rodne diskriminacije pa se teret dokazivanja o nepostojanju istog prebacuje na prijavljenu osobu.

Tijela u postupku su Povjerenik_ca za zaštitu studenta (4osobe), Povjerenstvo za zaštitu studenta te Dekan. Povjerenici_e savjetuju studente_ice i informiraju o mogućnostima zaštite koje im stoje na raspolaganju. Povjerenstvo vodi postupak i odlučuje o zahtjevu za zaštitu studenta_ice i predlaže Dekanu izricanje neke od Pravilnikom predviđenih sankcija. Postupak za zaštitu studenta_ice nije zamjena za građanske, kaznene, prekršajne i upravne postupke uređene zakonima, drugim propisima i aktima. Više o sadržaju i navedenim odredbama pročitajte u samom Pravilniku.

Zaštita od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja propisana je kroz više zakona iz građanskog, prekršajnog i kaznenog prava:

· Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije koji (spolno) uznemiravanje definiraju kao diskriminaciju, predviđaju mogućnost privatne tužbe i propisuju prekršajne sankcije;

· Zakon o radu koji uređuje postupak zaštite dostojanstva od (spolnog) uznemiravanja na radu i mogućnost privatne tužbe;

· Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji navodi spolno uznemiravanje kao jedan od oblika nasilja u obitelji i prekršajnoga sankcionira;

· Kazneni zakon koji definira kriterije kada se spolno uznemiravanje smatra kazneni djelom.

Međutim, navedeni zakoni sadrže istu ili vrlo sličnu definiciju spolnog uznemiravanja (i uznemiravanja) uz različite razine kažnjavanja i sankcioniranja ovog ponašanja, dok istovremeno neki zakoni ne nude nikakvu definiciju (Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji). Neujednačenost definicija i sudske prakse, između ostalog, onemogućuju adekvatnu zaštitu žrtava seksualnog uznemiravanja. Stoga je nužno čim prije uskladiti, poboljšati i ujednačiti primjenu zakonodavnog okvira.